Pa un diferensha ku no ta hasi distinshon mas: trahando riba un maneho kultural ku ta basá riba konvivensia multikultural.

Seri di Herensia Kultural

“Kaminda lenguahe profeshonal ta kue problema eksistente kambia nan den terminologia apstrakto, i kaminda lenguahe profeshonal ta kaba na nada dor di kompetí ku lenguahe profeshonal, hende no ta keda ku meta mas. Ta enemigu so nan ta sobra.”
V.S. NaipaulNo ta tur hende por skibi tokante di Mundu, e ta muchu grandi p’esei. Konsekuentemente kada pensadó kouteloso ta konsentrá su mes riba un baranka mas chikitu, pero nunka no ta lubidá ku e baranka ei ta konektá ku otro baranka i asina ta forma e lugá engañoso ku nos ta yama globo. E ensayo aki ta trata di e eksperenshanan di mi hubentut na Aruba, ku ta ser uzá pa duna un krítika struktural riba e fenómeno den nashonnan karibense, ku ta deliniá e núkleo di kultura di nan pais saliendo for di loke ta outóktono, i e or’ei ta hink’é den maneho di kultura. Komo alternativa pa esei lo mi defendé, ku ta konvivensia multikultural mester ta e base riba kua sosiedatnan karibense ta marka e liñanan di maneho kultura, ku ta inkluí tur hende. Nos aseptashon di e kultura di hospitalidat komun, ku ta nase kada bes ku gruponan étniko ta kambia dor di asimilashon, ta úniko base pa krea un sosiedat luchadó, pero ku toleransha i rèspèt mutuo.Den e profundidatnan mas vago di mi mente mi ta realisá awor, ku ta dor ku mi a lanta na Aruba, tempu ku di 1976 te ku 1983 m’a bishitá Sint Theresia school, for di mi di seis te ku diesdos aña, mi a bin komprondé pa promé biaha, kon importante tabata pa aseptá konvivensia multikultural. Aruba ta e lugá kaminda m’a yora pa promé biaha despues ku m’a bandoná seguridat di skochi di mi mama. Prosesonan di integrashon di norma i balor a ponemi realisá ku mi tabata un persona ku a yega despues; un alma ku a nase riba suela di otro hende; un desendiente di hende afrokaribense, ku a migra pa e isla pa bai traha den e refineria Lago, propiedat di Exxon. Maske kuantu m’a sintimi parti di e pais, i e pais parti di mi, nan a ponemi komprondé ku mi tabata un estranhero. Parti di mi a aseptá esei. E parti ku no a keda konforme, a bisa NO, pero tabata falta e palabranan ku mester a trese dilanti ku mi no tabata di akuerdo.

Tabatin hopi disertashon ku tabata konfirmá e vershon ku mi tabata un estranhero ku pa kasualidat a nase na Aruba. Fuera di e sirkulo hanchu di famia, no tabata uza término deskriptivo manera ‘rubiano’ ku hopi frekuensia pa referí na personanan manera ami. Hopi hende tabata reservá e kriterio ei pa outóktononan; e asina yamá rubianonan puro; e hendenan ku na un manera fiktisio por a konektá nan antepasadonan ku e indjannan ku tabata e proménan ku a pobla e isla.

E tempu aya mi no a realisá, i p’esei mi no por a ekspresá klaramente tampoko, ku ta ferwagt di kada generashon ku nan ta aseptá krítikamente e norma i balornan di esnan ku tabat’ei promé ku nan. I tòg, awor mi ta konsiente di ku, sin ku mi tabata sa, mi anhelo pa identidat i dinamismo imprevisto di bida tabata den mi, i a ponemi duda den mi supuesto herensia kultural eksklusivo. Tabata un proyekto kolektivo. Unu den kual mi bon amigunan i ami na skol básiko Sint Theresia —Jorgi, Gregorio, Clive i Selena— tabata bai kontra di e hopi alegashonnan ku tabata menasá di pone nos aseptá sin krítika loke segun mayoria di hende grandi nos mester ta i hasi. Nos tabata e rubianonan nobo, i e kontadónan di rubiano i estranheronan no por a hinka nos den nan kuadronan.

Tur dia nos tabata huntu na skol, nos tabata parti nos almuerso ku otro i keda den otro su kompania. Tambe nos tabata motivá otro pa hasi nos bèst. Aworakí mi ta keda asombrá kon diferente nos i nos maestronan tabata étnikamente mirá — prosedente di Kòrsou, Boneiru, Granada, Repúblika Dominikano, Aruba, Sürnam, Alemania, Hulanda, Statia, China i Sint Maarten — pero den e tempu aya no tabatin diferensha ku tabata hasi distinshon di bèrdat. Nunka nos no tabata hasi un gran problema di rasa òf religion. Ora e ta bringa òf pleita Jorgi nunka mester a saminá su konsenshi pa determiná ken e lo defendé: ami òf un rubiano puro manera e mes. Naturalmente e lo defendé nos, pasobra nos tabata su amigunan, su yavenan. Nunka mi no a sintimi partí na dos, si mi mester a skohe entre e i un otro mucha hòmber pretu manera mi persona. Jorgi tabata sa, ku e tabata den mi tim. I nos tur tabata den Selena su tim.

Sinembargo, un biaha a sosodé, ku e mundu pafó di nos a bin dal den esun di nos. Tabata durante di un lès di historia den di kuater klas, ku tabata trata di importansha di e pueblonan arawak, ku komo promé hendenan a pobla e isla. Tabata na fin di añanan setenta, den un tempu ku sentimentunan anti-Kòrsou a lanta kabes, ora ku e pais tabata trata di haña un status aparte dentro di Reino Hulandes. Polítikonan tabata pretendé ku Aruba mester a sali na defensa di su kultura outéntiko, komo defensa kontra di Kòrsou i e Hulandesnan imperialístiko.

Nos tabata konsiente di e sentimentunan aki, pero no a pone e konekshon entre nan i e echo ku yùfrou Webster, un maestra oriundo di Sint-Maarten, a haña bon pa papia riba e patrimonio rubiano. Nos tabata identifiká nos mes ku e arawaknan aki, meskos ku el a siña nos identifiká nos mes ku e katibunan afrikano, e otro víktimanan di historia. Anto e or’ei e bòm a kai, ora ku un di e mucha hòmbernan antipátiko a bisa ku eseinan tabata su hendenan: e Arubanonan puro, no e estranheronan.

Direpente e klas tabata parse di ta dividí entre esnan ku sí ta pertenesé na Aruba i esnan ku ta pertenesé poko ménos na Aruba. Yùfrou Webster tabata purá pa sera e herida, pero no basta purá. E daño tabata hasí kaba. Kiko otro e por a bis’é ku diskriminashon tabata grosero i ònbeskòp, sin kita sin pone; ku nos tur, inkluso e mes, tabata rubiano. El a sinti ku e realidat di e eksistensha di outóktononan i esnan ku a yega despues tabata algu ku e no por a dekonstruí. E tabata muchu mará na e realidat. E no por a mira e karakter fiktisio di tur echo kultural ku mester di nos aseptashon, pa por keda rekonosé komo echo. E no por a komprondé ku términonan manera arawak, afrikano, asiátiko i oropeo ta terminologia apstrakto, e lenguahe profeshonal ku adultonan ta uza pa siega nan mes pa i no rekonosé humanidat básiko.

E dia ei ta grabá den mi memoria. Ta mi herida habrí ku ta ponemi oponé mi mes kontra di kada programa kon bon ku e por ta intenshoná, ku kier basa konsientisashon kultural di un pais riba loke ta outóktono. Na lugá di esei semper m’a boga pa bini ku liña provishonal di maneho kultural basá riba e sosiedat multikultural ku m’a eksperenshá tempu ku mi a lanta. Ta un lucha ku no ta kaba nunka, un trabou manera di esun di Sysifus*, ku mi ta hasi ku alegria i doló. E optimismo di mi boluntat ta bisami, òf mihó bisá, ta krea e ilushon, ku un dia e pieda lo dilapidá i lo kibra na e pida pidanan di echonan kultural imaginario, ku nos por bien benta afó. E or’ei nos lo komprondé V.S. Naipaul su palabranan magnífiko: “Kaminda lenguahe profeshonal ta kue problema eksistente kambia nan den terminologia apstrakto, i kaminda lenguahe profeshonal ta kaba na nada dor di kompetí ku lenguahe profeshonal, hende no ta keda ku meta mas. Ta enemigu so nan ta sobra.” . Upon reaching the top, the rock would always roll back down the hill. Sisyphus was condemned to eternally roll a huge boulder
hill. Upon reaching the top, the rock would always roll back down the hill.

Dr. Francio Guadeloupe , antropólogo ku ta traha na Sentro pa Problemanan di Desaroyo Kultural Nijmegen (‘CIDIN’)
Instituto Real pa Siensia di Idioma, Pais i Nashon (‘KITLV’)Portrèt: E outor, nase na Aruba ku su wela Dominicana den su kas na Marie Pompoen.