A deskubrí Fort Collenburg na Newport, Fuikbaai di nobo

Seri di Herensia Kultural

Na aña 1714 direktor van Collen a laga traha na Fuikbaai un fòrti no muchu grandi ku a haña e nòmber di Fort Collenburg. A traha e fòrti akí i diferente otro ku motibu di e sekuestro ku Kòrsou a pasa aden na man di e almirante franses Jacques Cassard na 1713. Ta te ora a paga Cassard e gran suma di 11.5000 peso di ocho, Cassard a desistí di destrukshon di Willemstad. E nesesidat di protehé e isla despues di e insidente akí tabata evidente pa tur hende. A konstruí òf mehorá ademas e fòrtinan na Piscaderabaai, Sint Michielsbaai i Santa Cruz.

Fort Collenburg tabata e promé edifisio na Fuikbaai. For di ei ta djis un berea tabata bai kaminda tin hende ta biba i riba e mapa di Geerts di 1754 ta skirbí ku riba kosta tabata planta índigo: “Naa gewas van Indego”. Tantu e historiadornan Dr. Johan Hartog komo N. van Meeteren a ubiká Fort Collenburg na punta di e península parti pabou di Fuikbaai. Ei a yega di haña na siglo 20 sinku kañon, ku a sirbi pa barku mara na nan. Ta e barkunan ku tabata bin mara na e mina di fòsfat di Newport. E kañonnan akí a desaparesé na dékada nobenta. Komo e historiadornan no a topa ruina di fòrti na e parti pabou di e península, nan a asumí ku laman lo a guli Fort Collenburg. Den e buki “De monumenten van Curaçao in woord en beeld” di Professor Dr. M.D. Ozinga (1959) tin dos bunita dibuho di Fort Collenburg, un mapa i un dibuho na perspektiva di para komo parti di un mapa den retrospektiva segun S. Geerts, di “Fuik Haaven” di aña 1754 (dibuho # 79).

Komo miembro di e grupo di trabou di Arkeologia di NAAM, ku ta inventarisando sistemátikamente tur ruina na e isla, mi a studia un biaha mas èkstra bon e mapa akí di Geerts – na eskala sumamente redusí – i mi tabata ke ku mi por a lesa na e lado di Nieuwpoort e palabranan ‘Fort Collenburg’. Durante un siguiente paseo riba laman di Fuikbaai restu di e fòrti a sali mesora na bista. Ku speransa ku na nos Archivo Nashonal lo tabatin un kopia di e mapa di Geerts, mi a bai aya. Mi a keda asombrá di konstatá ku no tabata difísil hañ’é, pasobra e tabata parti di un kolekshon ekstenso di mapa ku tin aya riba microfish. Studiando e microfish di Fuikbaai e pregunta riba lokashon di Fort Collenbug a keda solushoná mesora. E ta sgùin enfrente di entrada di e bahia, na tera firme, kaminda e lots bieunan di Mijnmaatschappij ta. Tòg ta bon pa komprendé ku niun hende no a nota esaki promé. Masha tempu kaba Mijnmaatschappij a transformá e fòrti, hasié fundeshi pa un kran móbil. E kran t’ei ainda riba e fòrti, pero skondí entre palu haltu i mata ku ta krese ei. Un bishita na e ruina a konfirmá forma di e batrei i e fundeshi di un edifisio chikitu na parti pabou, ku ta komparabel ku e mapa di Geerts.

Investigashon mas aleu hasí na Archivo Nashonal a produsí mas mapa i informashon di Fort Collenburg, entre kua seis mapa ku e fòrti nèt dilanti òf sgùin enfrente di entrada di Fuikbaai. E mapa mas bieu ku mi por a haña te ainda ta di 1737. Nan no ta menshoná ken a traha e mapa akí, pero e teksto ku ta kompañ’é ta duna hopi informashon:
“E murayanan di e fortifikashon no ta asina haltu di moda ku hende por subi fásilmente riba nan, i ta p’esei e Fòrti no ta asina haltu i pa mes motibu e burakunan di e ‘ambrassuur’ tambe ta sumamente smal trahá pa evitá ku enemigunan por tin akseso den kaso di atake”.

Mapa di e fòrti ta mas simpel i diferente for di esun di Geerts i e fòrti ta aki nèt enfrente di e entrada. Diesshete aña despues Geerts ta duna un impreshon muchu mas bunita di e asuntu akí riba su presioso mapa. Na 1774 Gouverneur Rodier ta skirbi den su inventarisashon di e fòrtinan di Kòrsou ku mester drecha Fort Collenburg pero ku ta importante pa den tempu di guera protehé e barkunan amigu ku ta nabegá pasa aki banda. Dos aña despues ofisial di marina Serz ta traha un mapa di Fort Collenburg. E fòrti ta mustra un poko diferente atrobe. Ta e rapòrt di Rodier lo a kondusí na renobashon di e fòrti? E batrei tin e ora ei 6 kañon, un ‘commandeurshuis’, mangasina di pòlbu, renbak i un “WagtHuijs voor de Ruiter”. Durante e lantamentu di katibu na 1795 a saka tur pòlbu for di “Fort de Fuijk” pa evitá ku e rebeldenan lo por a poderá di e munishon. Hartog ta skirbi ku “sea na òf despues di 1796 gouverneur Johan Rudolf Lauffer a laga amplia e ‘mitar luna’ di Van Collen, hasié un fòrti será”. Mas renobashon atrobe? Na 1805 inglesnan ta konkistá Fort de Fuijk. Despues ta reina un silensio rònt di e fòrti.

Ku aprobashon di Tafelberg N.V. (Jansen de Jong Caribbean i Santa Barbara Plantation), – doñonan di e tereno – miembronan di e grupo di trabou a limpia e fòrti, kita e palunan di wabi tur na sumpiña i snui tambe e otro palunan ei banda. E ora ei por a midi dimenshon di e fòrti. Midí real di e fòrti ta desviá un poko di tur mapa ku nos konosé di e fòrti. Podisé e renobashon tempu di Lauffer tabata basta supstansial.

Pa poko e fòrti a desaparesé kompletamente. Un parti di e banda riba tera firme a desaparesé bou di un lots moderno i un katapila a pasa rosa e parti pariba kasi kompletamente. E aktividatnan akí a kousa daño pisá na e rant di betòn di pista di e kran, hasi ku e kran awor no ta bon sostené.
No ta konosí ki tempu a konstruí pista di e kran akí, pero konsiderando konstrukshon di e kran, mester ta hopi tempu pasá, kisas na prinsipio di siglo 20. E kran ta di un konstrukshon fuerte, pero ta ku man mester a traha kuné. E kran ta den bon kondishon i riba su mes kaba e ta un monumento industrial. Huntu ku e fòrti e totalidat ta forma un bunita historia di nos isla.
Doñonan di Fort Collenburg ta entusiasmá ku e deskubrimentu i totalmente dispuesto pa kooperá na optené un státus legal ku ta protehé e totalidat. Aunke tur kos ta mustra ku e struktura ku a topa akí ta Fort Collenburg, investigashon arkeológiko mas aleu lo mester konfirmá esaki.

Fuente

Prof. Dr. M.D. Ozinga, De monumenten van Curaçao in woord en beeld, 1959.
N. van Meeteren, De oude vestingwerken, forten en batterijen van Curaçao, 1951.
Dr. J. Hartog, De forten, verdedigingswerken en geschutsstellingen van Curaçao en Bonaire, 1997.
Artwell Cain (redactie), Tula, de slavenopstand van 1795 op Curaçao; Sandew Hira: De stemmen uit de bron, blz. 66, 2009.

Ilustrashon: ‘Duplikaatvlakfilms’ di mapa, dibuho i prenchi relashoná ku Antia Hulandes i e paisnan/islanan bisiña, ku ta na Algemeen Rijksarchief, na Den Haag Den Archivo Nashonal di Antia Hulandes na Skarloo. Mapa di Fort Collenburg: Sin nòmber 1; Van Oostpunt tot Fuikbaai, Sin nòmber 2; 1737, S. Geerts 1754, Sin nòmber 3, Serz 1776, D. Creefts 1785.

Teksto i portet : François van der Hoeven, grupo di arkeologia NAAM

E serie Huntu nos ta forma nos Museo Nashonal NAAM ta sali tambe den Extra na papiamentu i den The Daily Herald na ingles. Reaskhon i sugerensia pa kontribushon ta bon biní. National Archaeological Anthropological Memory Management (NAAM) ta alkansabel na Johan van Walbeeckplein 13, telefòn (09) 462 1933, fax (09) 462 1936, e-mail: info@naam.cw, website www.naam.cw