Índigo na Curaçao

Seri di Herensia Kultural

Tempu ku West Indische Compagnie a konkistá Kòrsou for di spañónan na 1634, e intenshon tabata pa kultivá produkto komun i koriente pa eksportashon manera suku, tabako, katuna i índigo (blous). I djis despues di algun aña ku nan a tuma posishon di e isla historia ta menshoná e produktonan akí komo merkansia ku a barka for di Kòrsou manda Hulanda. Tòg esaki no ta prueba ku ta na Kòrsou a kultivá e produktonan ei. Di pursi nan por a yega akí for di Venezuela tambe. Tin hopi buki i artíkulo skirbí riba entre otro suku. Tokante índigo sí no tin muchu kos skirbí. Tiki hende sa kiko índigo ta i ménos hende ainda sa ku Kòrsou a konosé un kultivo di índigo floresiente.

Kiko ta índigo?

Índigo ta nòmber di tantu un supstansia di koló blou komo di un mata. E nòmber índigo ta bini di Griegonan di antigwedat, ku tabata konosé índigo komo “e blou for di India” (indikon).

Índigo o sea e mata di índigo (Indigofera tinctoria) ta bini originalmente di Asia, pero den henter e region trópiko i suptrópiko e matanan di ‘indigofera’ ta eksistí.

Na Kòrsou tambe nos konosé dos miembro di e famia indigofera, esta ‘indigofera tinctoria’ i ‘indigofera suffruticosa’. Sa yama e último akí tambe ‘Yerba di Seis’ òf ‘Yerba di Spantu’. E dos matanan akí ta parse otro mashá. Un diferensia grandi ta ku indigofera suffructicosa tin bonchi mashá korkobá miéntras ku e bonchinan di indigofera tinctoria no ta korkobá.
Por usa tur miembro di e famia indigofera pa traha e supstansia koló blou, loke pa hopi siglo kaba ta sumamente popular pa tinzji tela di paña. Un ehèmpel konosí ta pa tinzji ‘denim jeans’.

Awendia generalmente no ta saka e supstansia di koló índigo (blous) for di miembronan di e famia indigofera, sino ta fabriká e fèrf ei di forma sintétiko.

Na Europa demanda pa índigo tabata grandi. Tabata usa e supstansia akí den industria tekstilera pa tinzji paña ku e koló blou. Tinzjimentu di paña ku e koló blou tabata tantu ku ‘Isatis tinctoria’ un mata europeo komo despues ku prinsipalmente índigo, pa hopi siudat hulandes un fuente di entrada importante. Tilburg por ehèmpel tabatin fábrika kaminda ta tinzji ku blous i tabata entregá gran kantidat di tela blou pa unifòrm militar. Tantu ‘Verenigde Oost Indische Compagnie’ komo ‘West Indische Compagnie’ a gana skat di plaka ku índigo. Regularmente tabata barka índigo for di Kòrsou manda Amsterdam. Índigo di Kòrsou tabatin bon nòmber na Europa.
Pa tal motibu a instalá na tur plantashi lugá pa traha e koló blou i baki di índigo. Nan ta bisa ku ta Jan Doncker, direktor di Kòrsou 1673-1676, a laga instalá e promé fábrikanan di índigo. Pero banda di 1720 e merkado di índigo na Amsterdam a bini abou. Produkshon di índigo ya no tabata deha mas i a stòp ku plantamentu di índigo i produkshon di e supstansia pa tinzji di koló blou. Den mayoria di kaso no a destruí e bakinan di índigo. A laga nan komo rekuerdo di e periodo floresiente den un huki di e plantashi. Na prinsipio di siglo diesnuebe gobernador Kikkert a deklará den un relato ku ya no ta kultivá índigo mas.

Prosesamentu di índigo

Pa saka e supstansia pa duna koló for di e mata, ta meskla blachi i taki di e mata di índigo ku awa. E meskla akí ta supstansia pa duna koló. Inisialmente e no tin koló, pero bou di influensia di oksígeno for di den aire e ta kambia den e supstansia ku ta duna e koló blou. Pa logra esaki mester drei e awa regularmente. Esaki ta sosodé den un baki pa traha índigo.
Un fábrika di índigo ta konsistí di tres baki sementá poné riba otro. E baki mas ariba ku ta esun mas grandi yama ‘baki pa laga putri’. Aki den ta pone e mata di índigo pa e putri. Ta pone e blachi i e takinan den e baki ei, kaba ta yena e baki ku awa nèt pa kubri e takinan. Awa ta pone ku e matanan ta fermentá i e proseso akí di fermentashon ta kousa ku e matanan putriendo ta reis sali for di e baki. Pa tal motibu tabata pone balki di palu riba e baki.
E fermentashon ta dura un dia i despues e awa ta kuminsá baha. Por pone un di dos i un di tres karga di mata di índigo aserka, loke ta aselerá e proseso di fermentashon.

Despues di un dos dia asina ta laga e awa pasa bai den e di dos baki, yamá ‘baki pa bati’. Te ainda e awa fermentá ta sin koló, pero den e baki pa bati, bou di influensia di oksígeno for di den aire, e awa ta kambia den e konosido koló di blou índigo. Ta djei e nòmber ta bini. E batimentu ta tuma lugá ku palu grandi pa bati. Esaki ta trese skuma. P’esei semper un ‘batidó’ tin un tiki zeta huntu kuné. Segun e ta bati e ta pone un poko zeta den e awa di manera ku e skuma ta kita. E ‘batimentu’ ta trese pipita chikitu blou ku ta sak bai fòndu. Awor ta laga e awa bai i e índigo ku a keda ta laga pasa bai den e baki mas abou o sea e ‘baki pa rekohé’. E baki pa rekohé ta mashá chikitu.

Ta pone e índigo saká for di e baki pa rekohé, den saku di pita ku ta pone kologá pa laga e awa di mas skore. Kaba ta laga e índigo seka i despues ku el a seka ta kòrt’é na pida pida firkant chikitu.

Baki di índigo na Kòrsou

Ke men ku kultivo di índigo tabata un kultura di plantashi ku a produsí ganashi na Kòrsou entre 1672 i 1720. Ta den e periodo akí tambe a instalá e bakinan pa traha índigo na e plantashinan. Te ainda por topa e bakinan akí na Kòrsou. E fábrika akí pa produsí índigo ta konsistí manera a deskribí aki riba di tres baki riba otro. Pa hasi nan wáterpruf tabata kubri e bakinan ku piedresita chikitu di koló hel, kaba pleister nan ku un meskla pa evitá ku awa ta pasa. Den e meskla akí posiblemente a prosesá panchi di dak, pasobra e tabata koló kòrá.

Ta konosí ku alrededor di 1710 mayoria di e plantashinan tabata eksistí kaba. Tabata planta i produsí índigo na tur e plantashinan ei.
Pa nos por sa unda e bakinan di índigo ta situá, e sistema di produsí índigo ta duna nos indikashon. Ta sigur ku no a pone e bakinan akí pegá ku e lanthùis, pa motibu ku fermentashon di e matanan di índigo no ta manda oló agradabel. Tabata pone e bakinan basta leu di e lanthùis. Ademas, pa produsí e supstansia di fèrf blou tabatin mesté di hopi awa. P’esei tabata traha e bakinan pegá ku un fuente di awa, sea un pos òf un pos di pia. Ke men, semper nos ta topa e bakinan di índigo basta leu di e lanthùis i pegá ku un fuente di awa.

E bakinan di índigo ta restonan tangibel mas antiguo di Kòrsou su pasado históriko. Te awe shete di e bakinan akí ta konosí, deskribí i registrá. Nan ta na Jan Thiel, Boka di Samí, Rif, Siberie, Santa Martha, Pos Spañó, Zevenbergen. Posiblemente tin resto ainda di un baki di índigo na Kenepa i Westpunt. E dos últimonan akí por tabata di plantashi Sabaneta. Ta konosí ku na Sabaneta tabatin diferente hòfi di índigo, entre otro “aan de knippebay”.

No ta konosí unda Jan Doncker a laga traha e promé bakinan di índigo. Probablemente esei lo mester tabata na loke tabata yama ‘plantashinan di kompania’ (compagnieplantages). Parse ku algun di e plantashinan akí manera Piscadera, Rooi Canario i Sint Marie tabatin bon tera pa kultivo di índigo. Na Piscadera i Rooi Canario te awe no a topa baki di índigo. Esaki lo por nifiká ku sea a destruí nan pa traha kas òf no a haña nan ainda, òf no a rekonosé nan komo tal.

No opstante nan edat haltu i e echo ku pa siglo no a usa nan, tòg mayoria di e ‘pruebanan’ akí di e promé aktividatnan industrial na Kòrsou, te ainda ta den basta bon kondishon. Laga nos spera ku e restonan históriko akí lo keda konservá pa generashonnan benidero.

Ilustrashon:
Baki di Índigo Pos Spano, Boka
Jean Baptiste Du Tertre 1667

Literatura

1) A.R.A. Den Haag, 01.05.01.02 inv.nr 204 fol. 40 Transcriptie S.H. Vautier (mei 2006) Grol, G.J. van: De grondpolitiek in het West-indische domein der generaliteit, reprint S. Emmering, Amsterdam1980
2) Grol, G.J. van: De grondpolitiek in het West-indische domein der generaliteit, reprint S. Emmering, Amsterdam1980
3) Hartog, J: Curaçao van Kolonie tot autonomie, Aruba 1961
4) Hamelberg, J.H.J.: De Nederlanders op de West-Indische eilanden, reprint S. Emmering, Amsterdam 1979

Teksto i portrèt: Andre Rancuret.